Žene Izraela traže pravo da mole na Zidu plača

Bonnie Ras, ubjeđena cionistkinja i konzervativna Židovka, nikada se nije nadala da bi njeno ime jednog dana moglo stajati u sudskoj tužbi u kojoj se tereti za djelovanje protiv države Izraela. No, ime ove stanovnice Jeruzalema, koja djeluje s molitvenom skupinom Žene zida, našlo se u sudskoj tužbi u travnju 2013. Tužba je rezultirala povijesnom pobjedom za žene, koje su se borile za pravo da se mole prema vlastitim običajima na Zidu plača – najsvetijem židovskom hramu..

Židovske molitve na Zidu plača dio su izrazito ortodoksne, tzv Haredi-tradicije. Odvijaju se otkako je ovaj Zid došao pod kontrolu Izraela 1967. Muškarci i žene odvojeno se mole: muškarci, pored molitve, mogu pjevati, čitati naglas iz Tore i nositi talit – molitveni šal.  Žene se smiju moliti ali ne naglas.

Ovo je status quo, koji dugo nitko nije osporavao. Žene zida molile su se svaki mjesec na Zidu plača, gotovo 25 godina. No, stvari su se pogoršale 2009. kad su žene počele naglas čitati iz Tore i nositi talit, rekla je Ras za Deutsche Welle.

Što znači biti Židov?

Mi ne želimo biti muškarci, rekla je Ras. „Sve smo mi religiozne žene, obrazovane i sve smo primile mitzvah (zapovijedi), koje Haredim ne predviđa za žene“ te dodaje „Molitva pripada svima nama“.

To ljuti mnoge, ne samo muškarce ortodoksne zajednice Hareda, koji su verbalno i fizički napadali žene tijekom njihovih molitvi, nego i državu – koja sama sebe definira kao demokratsku i židovsku. Tako je došlo do prvog kamena spoticanja u izraelskom društvu. Postavilo se pitanje,  što znači biti Židov? Treba li država imati širu definiciju židovstva nego što je ima Haredi-tradicija, koja dominira još od osnivanja izraelske države 1948.?

Mjesečni molitveni susreti postali su isplativ medijski događaj. Policija svaki put uhiti žene zbog obavljanja vjerskih obreda na svetom mjestu, koji nisu u skladu s lokalnim običajima – a to se smatra kršenjem zakona.

Borba za vjersku raznolikost rezultirala je tužbom, koju su Žene zida napokon dobile. Okružni sud u Jeruzalemu donio je odluku da žene koje nose molitveni šal i čitaju Toru naglas na Zidu plača, ne krše lokalne običaje, niti remete javni red i mir, te ih nije potrebno uhititi.

Kriza identiteta

Slučaj je podijelio naciju. Istraživanje, koje je proveo Institut za demokraciju u Izraelu, pokazuje da 56 posto izraelske populacije podržava žene, dok je 34 posto protiv njih. Jedan od njih je i Samuel Rabinovich, rabin na Zidu plača. On smatra da bi se ortodoksni običaji trebali zadržati. „Mislim da je stvarno neprimjereno“, rekao je za odluku suda, „radi se o maloj grupi, koja pokušava unijeti razdor. Preklinjem ih da prestanu.“

Slučaj Žena zida uzburkao je strasti u Izraelu. On dolazi u vrijeme u kojem se ultra-ortodoksni način života  i privilegije koje su povezane s njim, suočava s velikim promjenama. Tijekom prethodnih vlasti ultra-ortodoksni Židovi su držali ključna ministarstva i tako kontrolirali brak, imigracije, stanovanje i obrazovanje, te vrlo uspješno štitili interese vlastite zajednice i branili ono što oni smatraju da znači biti Židov. Vjerski suci su također ultra-ortodoksni, te je za Harede dosada bilo moguće izbjeći vojnu službu, zbog izučavanja židovskih spisa – čak su i plaćeni za to.

Mnogi sekularizirani Izraelci im zamjeraju na ovim povlasticama. Neki od njih vršili su pritisak na premijera Benjamina Netanyahua da osnuje vlada bez izrazito desnih ultra-ortodoksnih Židova – što je i učinio na izborima održanim u siječnju.

Zbog toga je Haredim značajno izgubio na političkom utjecaju. Sada su suočeni s izmjenama zakona, koji će utjecati na njihov način života.

Vlada želi integrirati ultra-ortodoksne u društvo uvođenjem izraelskog nastavnog plana i obveznim služenjem vojnog roka“, rekao je ortodoksni rabin Ken Spiro iz Aish Ha Tora, židovskog obrazovnog centra u Jeruzalemu. „Ovo je velika promjena. Najveća u posljednjih 30 godina, u kojima sam ja ovdje. “

Ne postoji opravdanje za nasilje i proteste koje Žene zida moraju podnositi, čak i sada nakon sudske odluke. No, sukob se mora pogledati u jednom širem kontekstu. Haredimi prijeti sa svih strana.

Blagi prijelaz ili građanski rat?

Haredi-zajednica u Izraelu čini deset posto od ukupnog stanovništva, ali ima najveću stopu rođenih – prosjek je osam djece u porodici. Također, imaju najvišu stopu nezaposlenih. Dugoročno ovo nije održivo, mora doći do promjena – ali polako,  smatra Spiro.  „Inače bi u ovoj zemlji mogao izbiti građanski rat“, dodaje. U tome leži i njegovo negodovanje i neslaganje s načinom na koji su Žene zida tražile svoja prava.

Bonnie Ras je suosjećajna za probleme na koje nailazi Haredi-zajednica, jer se mora privikavati na promjene, a relativno su netaknuti modernim svijetom.

„Ja to znam i poštujem, ali oni ne smiju unazaditi ostatak židovstva i svijeta“, rekla je. „Nisu više u vladi. Sada osjećaju paniku. Osjećaju se vrlo ugroženo. I izabrali su najsvetije mjesto Židova kao svoje bojište. “

Žene zida čeka još jedan pravni izazov, ukoliko se netko bude žalio Višem sudu na prethodnu odluku ili ako zakonodavci odluče da su njihove aktivnosti ilegalne. A ultra-ortodoksni Židovi do sada nisu pokazali naznake da je ova borba završena.

Autorica: Vanessa O'Brien / Svjetlana Rezo

Odg. urednica: Jasmina Rose