1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Što je to Njemačkoj donijelo ujedinjenje

3. oktobar 2012

Od pada DDR-a se razvoj u istočnoj Njemačkog potiče milijardama eura. Međutim, ne uvijek i svugdje uspješno. U međuvremenu i regije na zapadu Njemačke grcaju u problemima i traže financijsku pomoć.

https://p.dw.com/p/16ImQ
Njemačka zastava
Foto: Fotolia/elxeneize

22 godine nakon ujedinjenja se jaz između istoka i zapada zemlje ponovno povećao. Bruto domaći proizvod u novim, istočnim saveznim pokrajinama je pao za dva posto na 71 posto u odnosu na zapadnonjemačku razinu. A perspektive u budućnost su loše. Mladi odlaze, a novih zanatlija nedostaje na tržištu rada. Ali i na zapadu zemlje se cijele regije bore s posljedicama strukturnih promjena, primjerice u Rurskoj oblasti. Već odavno je glasan poziv za reorganizacijom subvencijskih sredstava. Nakon euforije nastale nakon ujedinjavanja, nastupila je gruba realnost svakodnevice.

23. kolovoz 1989. - dan kad je pisana povijesti

Griješiti je ljudski - to je 1989. na jedan za njega osobno veoma tragičan način morao iskusiti i Erich Honecker. Istočnonjemački šef države i vlade se u siječnju te godine usudio postaviti prognozu, koja se već deset mjeseci kasnije pokazala kao njegova najveća zabluda. Honecker je tada rekao da će Berlinski zid postojati i za 50 i 100 godina, ukoliko se ne uklone razlozi za njegovo postojanje.

Erich Honecker
Erich Honecker se varao što se tiče Berlinskog zidaFoto: AP

To je bio i jeste besprimjeran uspjeh - nanovo organizirati zemlju koja je bila razdvojena gotovo 41 godinu. Pritom su se činile, i još uvijek čine greške. Ipak je bilanca u konačnici pohvalna. Najvažnije pri procesu ujedinjenja je bilo da su se ljudi u Istočnoj Njemačkoj sami digli protiv potlačivanja, i odlučili za slobodu i ujedinjenje. Uvjet za to je bila odluka tadašnjeg DDR-ove parlamentarne skupštine od 23. kolovoza 1990. o "pristupu DDR-a području ovlasti ustava Savezne Republike Njemačke u skladu s člankom 23 ustava". Tako nespektakularno i birokratski može zvučati povijest.

Dan njemačkog ujedinjenja 3. listopada 1990. je bio i emocionalni vrhunac zapanjujućih promjena. U posljednjoj godini svoga postojanja je DDR doista postala jedna, kako to stoji u njezinom nazivu, Njemačka Demokratska Republika, koja to nikad prije nije bila.

Rasprodaja DDR-a

Politički, geografski i društveno je - kako je to kazao Willi Brandt - srastati ono što i pripada jedno drugom. Ekonomski isprva ništa nije odgovaralo. Industrija na istoku nije bila konkurentna. Bilo je previše zaposlenih, a produktivnost nedovoljna, a ni istočni proizvodi nisu mogli konkurirati onima na zapadu. U nekoliko godina je prodano oko 14.000 državnih poduzeća. Stari DDR je bio takoreći na rasprodaji. Uz pomoć takozvanog "Pakta solidarnosti", gigantskog programa za poticaje za istok zemlje, između 1990. i 2010. je u istok uloženo oko 1,4 bilijuna eura. Oko dvije trećine su utrošene i troše se u socijalne svrhe. Taj u povijesti jedinstveni ugovor važi do 2019. godine. Do tada bi se financijska sredstva sa zapada za istok trebala postupno smanjivati.

Helmut i Hannelore Kohl, Hans-Dietrich Genscher i Richard von Weizsäcker
Helmut Kohl na proslavi ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990.Foto: picture-alliance/dpa

Taj Pakt solidarnosti, koji je na zapadu u doba ujedinjenja promatran kao nešto samorazumljivo, u međuvremenu ima i mnoge skeptike. Jer, već odavno i pojedine regije na zapadu Njemačke boluju od sličnih simptoma kao i istočne savezne pokrajine: nestala industrija, visoka nezaposlenost, odlazak mladih ljudi, komunalna zaduženja... . To je prije svega slučaj u Rurskoj oblasti.

Istok na zapadu

Mnogi načelnici u zapadnonjemačkim općinama se protive, zbog vlastite zaduženosti, dizati kredite kako bi vršili obvezu pomaganja istočnonjemačkih općina. A slično misli i sve više građana u zapadnoj Njemačkoj, u čijim gradovima se proteklih godina zbog nedostatka novca zatvaraju knjižnice, bazeni ili savjetovališta.

Prazne zgrade i razbijeni prozori u Duisburgu
Mnogi zapadnonjemački gradovi poput Duisburga nemaju dovoljno novca za popravljanje ovakvih šteta, a dužni su određenim dijelom financirati istočnonjemačke općineFoto: dapd

Ono što je sigurno 22 godine nakon ujedinjenja: sindrom pomagača je oslabio na zapadu, uloga istočne Njemačke kao žrtve se kritično promatra - i to pretežito diferencirano. Mnogim regijama u istočnonjemačkim pokrajinama Saskoj i Tiringiji više nije potrebno subvencioniranje. Pakt solidarnosti u sadašnjem obliku će biti velika tema u javnosti nakon parlamentarnih izbora 2013. godine. A na koncu bi iz te debate mogao čak proizići jedan svenjemački Pakt solidarnosti.

Autori: Marcel Fürstenau / Volker Wagener / Marina Martinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Mauerbos