Šta se dešava sa klimom?

Uprkos činjenici da su za vikend izostale najavljene obilne padavine, stanje u dolini istočnonjemačke rijeke Elbe i dalje je dramatično. U Sahsen-Anhaltu se danas očekuje najviši vodostaj rijeke Elbe. Tokom noći nivo vode se povećao. Nivo Elbe u Drezdenu, jutros je iznosio 7,49 metara,a na graici sa Čekom, vodostaj Elbe je iznosio 8,88 metara. Podsjećanja radi, u poplavama 2002-ge godine, vodostaj Elbe u Drezdenu je iznosio 9,40 metara. Normalan je inače dva metra. Premijer njemačke savezne zemlje Sachsen-Anhalt, Georg Milbradt, je uprkos svemu optimista.

«Nivo vode neće biti tako visok kao 2002-ge godine. Štete na objektima će biti mnogo manje jer su se kako stanovništvo, tako i vlasri pripremili za tako nešto. Nadam se da ćemo u odnosu na 2002-gu godinu bolje proći»

Za razliku od premijera Milbradta, stanovništvo se takođe nada da se katastrofa iz 2002-ge godsine neće ponoviti. Istovremeno, blagovremena evakuacija je neophodna.

U nekoliko drugih gradova u njemačkom toku Elbe takođe se preduzimaju opsežne mjere zaštite od poplava. Centri gradova Pirna, Velen i Bad Šandau zatvoreni su za saobraćaj, a do daljeg je otkazana nastava u nekoliko škola. Na hiljade pripadnika tehničke pomoći, vatrogasne službe i policije i prošle noći su obezbjeđivali nasipe duž Elbe, dovlačili dodatne vreće sa pijeskom i pumpama izbacivali vodu. Samo u pokrajini Sachjsen-Anhalt se duž Elbe proteže 130 kilometara nasipa.

Globalno zagrijavanje odgovorno za prirodne katastrofe

Globalno zagrijavanje zbog emisije štetnih plinova jedan je od elemenata koji su odgovorni za poplave, tropske uragane i šumske požare širokih razmjera. Stručnjaci opominju da će se situacija još više pogoršati. Ako se zagrijavanje nastavi, već tokom iduća tri do četiri desetljeća moglo bi doći do otapanja leda na polovima zbog čega će još u ovom stoljeću nivo mora porasti za nekoliko metara. Iz najnovijih studija o globalnom zagrijavanju, koje su objavljene u časopisu „Science“, proizlazi da razvoj Zemlje ide prema stanju u kojem se već jednom nalazila - prije 130.000 godina, na vrhuncu zadnjeg ledenog doba. Američka meteorologinja Bette Otto-Bliesner objašnjava:

„Arktik je tada bio doista topliji nego danas. Na Griniču i na sjeveru Kanade temperature su bile tri do pet stepeni više, a u Sibiru i na Aljasci nešto manje. Kanadska ledena masa bila je potpuno otopljena, grinička je bila znatno manja nego danas, a razina mora bila je četiri do šest metara viša nego sada.“

To je razdoblje potrajalo oko 10.000 godina i imalo je potpuno prirodni uzrok. Naime, Zemljina putanja oko Sunca postepeno se promijenila pod utjecajem magnetske sile drugih planeta. Zbog toga je prije 130.000 godina Sjeverni pol više bio izložen Suncu što je dovelo do topljenja.

Već u bližoj budućnosti naš bi globus mogla ponovo tresti vrućica, ali ovoga puta zbog povećanog ispuštanja štetnih plinova. Jer, zbog toga se temperatura za vrijeme arktičkog ljeta već popela iznad 0 stepeni, a onda se led otapa, upozorava Bette Otto-Bliesner iz američkog Nacionalnog centra istraživanje atmosfere:

„Ako se simulira situacija da još godinu dana raste udio ugljičnog dioksida u atmosferi, onda se vidi da bi arktičko područje moglo postati još toplije nego u ledeno doba.“

U Nacionalnom centru za istraživanje atomsfere već su obavljena istraživanja kako bi se došlo do prave informacije šta se sa Zemljom događalo u ledeno doba i što bi se možda uskoro moglo ponoviti. Pri tome nisu korišteni samo uobičajeni kompijuterski modeli nego i takozvani klimatski arhivi. Na primjer osušeni koralji iz kojih se može očitati u koje su se doba nalazili ispod nivoa mora.

U izradi nove studije sudjelovao je i Jonathan Overpeck, profesor na Univerzitetu u Arizoni. On upozorava kako vizija o otapanju Zemljinih polova uopštee nije tako nemoguća kako se u prvi mah čini:

„Bojim se da bi kritična temperatura mogla biti dostignuta već prije 2100. godine. To je temperatura na kojoj se velike ledene mase nepovratno počinju otapati. Jer, jedno nam mora biti jasno: prije 130.000 godina Zemlja se zagrijala samo na sjevernoj polulopti i to samo u ljeto. No, danas je situacija drugačija. Temperature su dramatično porasle i na nekim mjestima na južnoj polulopti. To ugrožava ledene mase na Antarktiku.“

Zbog toga je američki naučnik Jonathan Overpeck krajnje zabrinut i kaže:

„Postoji čitav niz novih studija koje pokazuju da ledene mase u arktičkom području već dugo nisu tako stabilne i da se već sada mijenjaju brže nego što se očekivalo. Nivo mora mogao bi, dakle, u ovom stoljeću više porasti nego što se do sada predviđalo. Ako uskoro ne poduzmemo nešto protiv zagađivanja ispušnim gasova, onda će na Zemlji ubrzo biti toplije nego prije 130.000 godina. Tada ponovo prijeti kolaps velikih ledenih masa.“

Promjena klime nije zaobišla ni BiH

Promjena klime, nije zaobišla ni BiH, međutim, zbog geografskog položaja, stanje je drugačije za razliku na ostale dijelove svijeta. Meteorog, Željko Majstorović pomoćnik direktora Federalnog meteorološkog zavoda BiH pojašnjava:

«Naša istraživanja klime u BiH pokazuju da te promjene prate svjetske trendove. Klima i jeste globalni proces i to otopljavanje se primijeti i kod nas.Temperatura u BiH je u prosjeku u zadnjih 100 godina porasla na za 0,7 stepeni Celzijusa. Što se tiče prirodnih katastrofa, BiH je zbog svoje konfiguracije terena i zbog položaja uumjereno kontimetalnom pijasu, manje rizično područje, ali se te promjene klime ipak osjete u povećanim oscilacijama veremena. Promjene, hlatno.toplo, sušno-lišno, to se osjeća i u BiH. U zadnjih 1-8 godina u BiH je zabilježeno skoro 50 raznoraznih stogodišnjih rekorda u pogledu temperature i padavina u raznim periodima godine»

Prošla je godina bila četvrta najtoplija godina na Zemlji, odmah nakon 2002. i 2003., dok je dosadašnji rekord drži 1998. godina. Vrelo ljeto kakvo nije zapamćeno u posljednjih 200 godina, a i ostala godišnja doba toplija od prosjeka, ovu bi godinu moglo učiniti rekordnom, najtoplijom u istoriji čovječanstva.