Špijuniranje bez granica: ministri, novinari...

Afganistanski ministar za trgovinu i privredu, Amin Farhang, sa zgražanjem je reagirao na vijesti da je bio cilj špijunskih aktivnosti njemačke obavještajne službe BND. U razgovoru za njemačke novine on je odlučno odbacio sumnje da je surađivao sa radikalno-islamističkim Talibanima, što je navodno bio razlog za tajno priključivanje njemačkih obavještajaca na Farhangov kompjuter. Čitava afera je izbila na vidjelo kada se šef njemačke tajne službe, Ernst Uhrlau, javno ispričao jednoj novinarki magazina "Der Spiegel" zbog toga što su njemački agenti mjesecima kontrolirali njenu elektronsku poštu koju je razmjenjivala sa afganistanskim ministrom. Uskoro se pokazalo da ona nije bila glavni cilj operacije prisluškivanja. Njemačka Parlamentarna kontrolna komisija, koja nadgleda rad tajnih službi, već je na zatvorenom sastanku saslušala Uhrlaua, i potom saopćila da je BND "ozbiljno prekršila zakon".

Greške u sistemu funkcionisanja njemačke tajne službe

Istovremeno je zabrinjavajuća da šef nije bio informiran o aktivnostima njegovih agenata, navodi Max Stadler, član Komisije: "Prvi čovjek njemačke tajne službe se mora brinuti za to da BND poštuje temeljna prava. Ukoliko predsjednik o ovakvim sumnjivim akcijama ništa ne zna, to je za nas vrlo zabrinjavajuće." Članovi parlamentarne kontrolne komisije se često ljute. Razlog je što su slabo ili skoro nikako informisani. Odgovori koje je na postavljena pitanja članova ove grupe davao šef njemačke tajne službe, nisu bili zadovoljavajući. Parlamentarna kontrolna grupa predbacuje njemačkoj tajnoj službi da je povrijedila osnovno pravo saslušavane njemačke novinarke Susane Koebli koja, kako je saopšteno iz BND-a, i nije bila meta kontrole.

Tajna služba u tajnoj službi

Iako postoji zabrinutost da šef njemačke tajne službe nije informisan o aktivnostima svojih agenata, on će i dalje ostati na ovoj poziciji. Wolfgang Nešković, član ljevice, aktuelnu aferu vidi više kao strukturalni problem. "Ovdje se ne radi o gospodinu Uhrlauu, nego o sposobnosti kontrole tajne službe. Urlauova ostavna ne bi ništa promijenila. Njemačka tajna služba se ne kontroliše efikasno. To se mora raditi." Klub poslanika unije je prije dvije sedmice predstavio prijedlog novog zakona. Prijedlogom je pored ostalog predviđeno imenovanje istražitelja koji bi ovlaštenje za istragu dobio od državnog tužilaštva. Njemu bi bio ponuđen uvid u akte, pomoć policije i stručnih osoba u sudovima. "Ta osoba neće biti mjesto na kojem će se podnositi žalbe na rat tajne službe", kaže poslanika CDU-a Norbert Roettgen. Unijina inicijativa nije prva. Prije dvije godine su sličan prijedlog predložili liberali. Trenutno niko ne sumnja u potrebu rasvjetljavanja cijelog slučaja. Afera u vezi sa prisluškivanjem novinarke lista "Spiegel" se nije smjela desiti, jer je ured njemačkog kancelara prije dvije godine zabranio špijuniranje novinara. Bez uspjeha, kao što se vidi u posljednjem slučaju.