1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Škole u BiH - neki novi aparthejd?

Adnan Čalkić2. decembar 2008

Kako stvari stoje u današnjem bosanskohercegovačkom školstvu, moguće je da za dvadeset godina dobijemo neke nove ratne zločince koji se stvaraju u đačkim klupama. Obrazovni sistem koji ne postoji više nigdje na svijetu.

https://p.dw.com/p/G7Ve
Neki novi klinci - kamo ih vodi bosanskohercegovački školski sistem?
Neki novi klinci - kamo ih vodi bosanskohercegovački školski sistem?Foto: AP

U Bosni i Hercegovini postoji ukupno oko 2100 osnovnih i srednjih škola čiji su školski programi nacionalne grupe predmeta (geografija, istorija i bosanski, srpski odnosno hrvatski jezik) uglavnom prilagođeni nacionalnom modelu vrlo raširenom u današnjoj Bosni i Hercegovini. I danas je vidljivo da je ovakav vid obrazovanja uspostavljen za vrijeme ratnih godina te da kako stvari stoje na terenu ne postoje nikakve ozbiljnije inicijative da se to promjeni.

U septembru 2008. godine predstavljena je publikacija “Analiza školskih obilježja i naziva” čiji su potpisnici bili Emina Panđo Hasanbegović ispred Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Aleksandar Miletić ispred Ministarstva prosvjete i kulture RS i Saliha Đuderija ispred Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

Jedan krov, koliko škola pod njim? Gimnazija u Mostaru
Jedan krov, koliko škola pod njim? Gimnazija u MostaruFoto: Svetozar Sabic

Svako za sebe

Projekat je sprovela nevladina organizacija Fondacija lokalne demokratije na čelu sa koordinatorom Edinom Biščevićem koji objašnjava: “Nakon što smo predstavili rezultate analize u vijeću ministara, gdje su prisutni bili kantonalni ministri obrazovanja, predstavnici OHR-a i nevladinog sektora, dali smo im rok od mjesec dana da se izjasne i predlože planove strategije poboljšanja stanja u bosanskohercegovačkim školama. Do danas (3 mjeseca poslije) niko nam se nije obratio. Samo je gospđa Đuderija iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine dala “off record” uputu da se obratimo OHR-u.”

Na pitanje da li ovakav stav državnih obrazovnih institucija implicira podršku postojećem stanju, Biščević odgovara:” U trenutku, kada su predstavnici nadležnih ministarstava potpisali podršku za sprovedbu “Analize školskih naziva i obilježja” u Federaciji BiH se na nivou kantona pojavljuje pravilnik o radu škola. U njemu se, poslije završene analize, ispostavlja da su sva pravila kantonalnih Pravilnika o radu škola oprečna u odnosu na rezultate analize."

Sveti Sava - nepodoban?

Kriteriji po kojima je sprovedena ova analiza su: školski nazivi, školske manifestacije, dan škole, te nacionalna skupina predmeta. To znači da svaki kanton u Federaciji ima svoj pravilnik o radu škola i Federalno ministarstvo obrazovanja nema ingerencije nad radom kantonalnih ministarstava obrazovanja.

Škola bi trebala biti mjesto učenja i druženja, a ne nastavka rata drugiom sredstvima
Škola bi trebala biti mjesto učenja i druženja, a ne nastavka rata drugiom sredstvimaFoto: Mehmed Smajic

Što se tiče RS, predstavnici Ministarstva prosvjete i kulture su odbili rezultate analize, jer misle da se rezultatima analize ugrožavaju njihovi nacionalni interesi. "Određeni broj škola u RS nosi naziv “Sveti Sava”, što je duhovno ime ovog prosvjetitelja, ali opet usko vezano za jednu vjersku grupu, dok bi njegovo pravo ime Rastko Nemanja bilo prihvatljivo za kriterije analize, kao i za naziv škole, odnosno škola", pojašnjava Biščević i nastavlja: "Ista situacija je i sa školama koje se nalaze u Federaciji, jer one škole koje u svom nazivu imaju jasno određenje pripadnosti jednoj vjerskoj skupini ne odgovaraju kriteriju analize, primjeri za to su: gazi, hađi, paša, sveti i tako dalje."

Prevladan model aparhejda?

Bosna i Hercegovina je poznata i prema modelu obrazovanja koji se zove “dvije škole pod jednim krovom”, što je bio jedan prelazni proces u obnavljanju škola, ali ovaj proces je zabetoniran, tako da danas imamo neku vrstu novog aparthejda u svim ovim školama koje se zovu “dvije škole pod jednim krovom”.

Naime, u ovim školama u koju idu djeca dvije različite nacinalnosti , malo se poduzima kako bi se ta djeca međusobno družila i komunicirala. Ponegdje je podvajanje je toliko bizarno, da u školskim dvorištima postoje zamišljene linije koje je bolje ne prelaziti.

To su samo djeca. Čemu ih učimo?
To su samo djeca. Čemu ih učimo?Foto: AP

Stranke s nacionalnim programima i vladaju nacionalno

O ovom problemu sam razgovarao sa gospođicom Aidom Vehabović iz njemačke fondacije "Schueler Helfen Leben - Učenici pomažu život". “Projekat dvije škole pod jednim krovom je pokrenut 1997 godine, od strane OHR-a. Naši političari usvojili su ovaj plan zbog bržeg povratka raseljenih lica te je to trebao biti model približavanja dvije grupe ljudi. Te godine je bilo 57 ovakvih škola u federaciji, a danas ih ima 54, što jasno pokazuje kakav se napredak postigao po ovom pitanju", upozorava Vehabović i nastavlja: “Danas izgleda da državne obrazovne institucije ovo podržavaju, jer se ovakve škole nalaze u sredinama gdje je došlo do sukoba između hrvata i muslimana."

U tim sredinama vladaju HDZ i SDA tako da kada Federalno ministarstvo obrazovanja usvoji dva nastavnička plana i programa, samim tim podržava ovaj vid segregacije, upozorava Vehabović te nastavlja: "Svijest ljudi u tim sredinama jeste da je to rezultat rata i čak postoji i veliki broj izjava učenika koje konstatiraju da je to ono za šta su se njihovi roditelji borili, što znači da je u svijesti ljudi to čak i pozitivno. Kada govorim o ovom problemu onda je možda bitno naglasiti da jedan školski objekat ima dva naziva i dva različita broja telefona te kompletnu strukturu koja je različita.”

Međunarodne škole u BiH funkcioniraju bez podjela
Međunarodne škole u BiH funkcioniraju bez podjelaFoto: Sarajevo Business School

Ko podržava ovakvu situaciju?

Uposlenici kantonalnih minstarstava i federalnog ministarstva samom činjenicom da ništa ne poduzimaju da se ovo pitanje riješi, dovodi do zaključka da upravo oni podržavaju ovakav sistem. "Ja lično ne poznajem ljude, koji ovo javno ne podržvajau, a da su uposlenici ministarstva. I ako o ovom problemu govore kao da ne podržavaju ipak se ovo pitanje u ministarstvu ne razmatra", naglašava Vehabović. Ona smatra da je rješenje problema moguće samo ukoliko se nastavni plan i program ujedine u predmetima gdje je to moguće. Tamo gdje nije treba zadržati odvojenu nastavu. "Još je lakše riješenje administrativno ujedinjenje škole kao prvi korak, a zatim lagano zbližavanje učenika i osoblja škole.”

S ovim se staviom slaže i Edin Biščević iz "Fondacije lokalne demokratije: “Treba promjeniti zakon o obrazovanju i onda ga poštovati.” Bosna i Hercegovina je potpisnica više međunarodnih ugovora u vezi s obrazovanjem, koji državu obavezuje da primjenjije određene obrazovne standarde i norme.

Problem nastaje upravo tamo gdje država prećutno dopušta stvaranje tri nacionalna školska sistema. Umjesto žeđi za znanjem u njima se potiče spremnost na separaciju.