Čuvaj bijele pare za crne dane
30. oktobar 2010Njemačke štediše i njihovo ponašanje ispitani su i istraženi kao malo koja druga skupina i o njima se zna gotovo sve: prosječni Nijemac će od 100 eura, „na stranu“ odložiti barem jedanaest, a najčešće štedi za odmor, kupovinu stana ili kuće, za „crne dane“ poput onih ukoliko ostane bez posla, za starost ili pak za školovanje djece.
Najnoviji podaci govore da Nijemci trenutno mjesečno uštede oko 68 eura, a većina ovaj iznos drži - premalim. Prema njihovom mišljenju, idealno bi bilo kada bi mogli mjesečno uštedjeti još tri puta toliko!
Od Nijemaca "bolji" samo Kinezi
Pa ipak, statistički gledano, svaki stanovnik Njemačke na štednoj knjižici ima oko 59.000 eura. Toliko kao sada, Nijemci nisu štedjeli u posljednjih 15 godina, a time se upravo oni nalaze na samom vrhu ljestvice najboljih štediša na svijetu – od njih su trenutno štedljiviji samo Kinezi. Osim toga, psiholozi su ustanovili da Nijemci, za razliku od mnogih drugih koji štede zato što moraju, oni to čine zato jer jednostavno vole štedjeti i u tome uživaju.
Nadalje, oko 22 posto stanovnika Njemačke, kako pokazuju istraživanja, „rado bi više štedjeli, ali im nedostaje snage i discipline“. Na pitanje gdje misle da bi mogli manje novaca trošiti na prvom mjestu su cigarete, a zatim slijedi automobil, odnosno, štednja na gorivu. Gotovo nitko ne želi štedjeti na hrani kao ni na godišnjim odmorima, odnosno, putovanjima.
Ušteđeni novac u budućnosti - državi
Iako su svojom strašću prema ovoj, mnogim narodima stranoj disciplini, uštedjeli prošle godine ukupno 187 milijardi eura ( što je negdje oko polovice državnog budžeta i čime se sveukupna svota državne ušteđevine popela na 4,8 bilijuna eura ), ne može se baš reći da ih njihove banke posebno nagrađuju zbog toga.
Naime, Nijemci veliki dio ušteđenog novca još uvijek vrlo rado stavljaju na štedne knjižice iako se tek jedna trećina njihovog novca uspije ovako povećati i to kamatama koje iznose svega dva posto. Stoga i ne čudi da u međuvremenu svaki drugi ušteđeni euro odlazi na primjerice – za životna osiguranja.
S druge strane, postavlja se naravno pitanje - kome ti isti Nijemci ostavljaju svoj novac, odnosno, imovinu? Iako, statistički gledano, u trenutku napuštanja ovog svijeta prosječni stanovnik Njemačke raspolaže s imovinom u vrijednosti oko 150.000 eura, slijedećih 15 godina će tek svaki četvrti od njih imati svoju imovinu kome i ostaviti. Naime, zbog izuzetno niskog nataliteta, strastveno ušteđeni novac discipliniranih Nijemaca koji nemaju nasljednike, naslijedit će nitko drugi nego - država.
Autor: Wolfgang Dick / Željka Telišman
Odg.ur.: A. Slanjankić