Četvrtak, ključni dan za Srbiju

Za sada, nedvosmislen stav da se potpisivanje Sporazuma okonča 29. ovog mjeseca u Strazburu ima tek blaga većina od ukupno 27 članica koju predvodi predsjedavajuća Evropske unije, Slovenija koja je ujedno i najglasniji zagovornik takvog ishoda. Drugu grupu zemalja, medju kojima je i Njemačka, plaši tradicionalna nepredvidljivost dešavanja na Blakanu, dok nekoliko članica EU, među kojima su Belgija i većina skandinavskih zemalja, još uvijek suzdržano iščekuju ishod diplomatskih pritisaka na Holandiju kako bi se uslovljeno izručenje generala Mladića, odložilo za period ratifikacije Sporazuma.

Iz dobro obaviještenih izvora u Briselu za DW je potvrđeno da bi odlučujući dan za Srbiju mogao biti četvrtak do kada će biti poznato da li će nacionalni Parlament Holandije biti u stanju popustiti pred pritiscima nekoliko vodećih članica Evropske unije na čelu s Francuskom, kako bi se i uz pomoć Sprozauma o pridruživanju Srbije Evropskoj uniji, „pripomoglo demokratskim snagama Srbije na predstojećim izborima.“ Odluka vlade u Hagu će, van svake sumnje, umnogome zavisiti i od zaključaka Spoljno-političkog odbora holanskog parlamenta čija je delegacija danas u Beogradu.

Srbija se ne može porediti sa Bosnom i Hercegovinom

Najkasnije do srijede, glavni tužilac Haškog tribunala, Belgijanac Serž Bramerc, takođe bi trebalo da informiše EU o svojim zaključcima nakon prošlonedjeljne posjete Beogradu, posebno u vezi s iznesenim stavom da se od Srbije ne očekuje samo izručenje genetala Mladića, već sveobuhvatna saradnja koja podrazumijeva i izručenje ostalih optuženika, dostavljanje dokumentacije po zahtjevima Tužilaštva, oslobađanje svjedoka dužnosti čuvanja tajne radi svjedočenja u postupcima pred Tribunalom, program zaštite svjedoka koji svjedoče po predmetima u Hagu, te pristup arhivama državnih organa Srbije.

Osim neupitne volje evropskog komesara za proširenje Oli Rena i Slovenije u ulozi predsjedavajućeg EU, olakšavajuću okolnost za potpisivanje Sporazuma prije izbora u Srbiji, predstavlja i činjenica da su administrativno-pravne i tehničke procedure za potpisivanje „obavljene uzorno i u cjelosti su završene na vrijeme“. U tom pogledu Srbija se ne može porediti s Bosnom i Hercegovinom koja je, zbog unutrašnjo-političkog nejedinstva isuviše zakasnila s usvajanjem reformskih zakona o policiji, čime je briselsku jezično-pravnu administraciju dovela u besprimjeran vremenski tjesnac iz kojeg je, samo sedam dana prije zasjedanja Ministarskog savjeta EU u Luksemburgu, gotovo nemoguće izaći.

I dalje nedostaje jedinstvena politička odluka Brisela

Za razliku od BiH, Sporazum sa Srbijom je pravno-tehnički spreman za potpisivanje od novembra prošle godine kada je i rativikovan. Za konačnu finalizaciju potrebna je jedino još jedinstvena politička odluka Brisela, koje još uvijek nema.

Dobro obaviješteni izvori bliski slovenačkom predsjedništvu u sjedištu EU, međutim, naglašavaju da je ranije najavljivani datum potpisvanja Sporazuma „potpuno marginalan“ u odnosu na činjenicu da bi se to ipak moglo dogoditi prije izbora. „Da li će se Sporazum potisati 29. aprila ili tokom prvih desetak dana maja, ima nmnogo manju važnost od činjenice da Srbija treba da dobije Sporazum prije izbora“, izjavio je naš sagovornik.

Isti izvor takođe ukazuje na činjenicu da potpisivanje Sporazuma ne moraju uvijek i u svakom slučaju potpisivati resorni ministri u vrijeme svojih redovnih zasijedanja, već da takav mandat, uz saglasnost državnih organa svake od zemalja Unije, mogu imati i njihovi ambasadori u Komitetu stalnih predstavnika pri Evropskoj uniji (COREPER). U ime Evropske komisije, takav mandat po službenoj dužnosti je u rukama komesara za proširenje, a u ime zemlje na koju se Sporazum odnosi, ovlašćeni potpisnik se određuje u skladu s unutrašnjim procedurama.