1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Čarobna noć sevdaha u bečkom Hofburgu

14. decembar 2010

Nakon izvedbe u Srebrenici, sevdah opera „Razlike u rušenjima“, britanskog kompozitora Nigela Osborna, sinoć (13.12.2010) je doživjela i premijeru u bečkom Hofburgu.

https://p.dw.com/p/QXgE
"Razlike u rušenjima" u bečkom Hofburgu
"Razlike u rušenjima" u bečkom HofburguFoto: DW
Nigel Osborne sa muzičarima
Nigel Osborne sa muzičarimaFoto: DW

Bila je to noć koju će ljubitelji opere dugo pamtiti, jer je izvedba u bečkom Hofburgu za mnoge predstavljala prvi susret sa bosanskom sevdalinkom, ali i obogaćenje klasične opere sa kakvim se, kako su rekli, godinama nisu sreli.

„Sevdah je, čini se, doista jedinstvena muzika, dok razmišljate o tekstu i sadržaju jako ste tužni ali je muzika toliko lijepa da u tom bolu jednostavno uživate“, objasnila je tako nakon izvedbe njeno poimanje sevdaha jedna od posjetiteljica koncerta.

I doista je bilo dirljivo posmatrati kako gosti – većinom diplomatski predstavnici i članovi bečkog Roraty kluba - šetajući Hofburgom i prostorijama Britanske ambasade, gdje je nakon izvedbe upriličen prijem, još dugo u noć pjevuše motive bosanskohercegovačke sevdalinke.

Britanski kompozitor Nigel Osborne sa sevdahom se sreo prije ravno 45 godina, a ta „velika ljubav“ svoj vrhunac doživjela je u sevdah operi „Razlike u rušenjima“, za koju je libreto napisao Goran Simić, a čiju režiju potpisuje Lenka Udovički. Izvedbom u Srebrenici prije dva dana, kao i reakcijama publike u Beču, Nigel Osborne je, kaže, više nego zadovoljan.

Oper Differences in Demolition Flash-Galerie
Foto: DW

„Sevdah ima neke veze sa operom, to je duboko lirska muzika. I sevdah je zapravo klasična muzika, ona jeste folklor, ali je zapravo klasična muzika. I to je bila naša ideja, da u sevdahu tražimo mogućnosti da uradimo operu“, kaže kompozitor Nigel Osbourne.

„Razlike u rušenjima“

Sevdah opera „Razlike u rušenjima“ je priča o ratu u Bosni i Hercegovini, o konfliktu, porušenoj zemlji, pohlepi i pustoši, ali i o ljubavi i težnjama da se nakon svega ipak uspostave mir i harmonija. Na sceni se tako susrećemo sa Hasanom koji čisti ruševine svoga grada i pjevajući sevdah sanjari o nekim prošlim, boljim vremenima.

Belma Alić i Alen Abdagić
Belma Alić i Alen AbdagićFoto: DW

Tu su i tri brata koja se, simbolizirajući tri naroda u BiH, svađaju oko očevog nasljedstva, a upoznajemo i mitološke likove poput sluškinje Sevde koja ih pokušava pomiriti – simbolično spajajući pocijepani Hasanov šal kojeg joj je donio vjetar. Ulogu jednog od braće igra Alen Abdagić, dok se bečkoj publici na čelu predstavila Belma Alić.

„Nigel ima ogroman talenat za kompoziciju i za instrumentaciju. On je napravio ovaj komad sa relativno malim ansamblom, a dobio je zvuk velikog orkestra sa puno različitih boja. A u orkestru imate samo pet muzičara. Drugo, materija sevdalinke je vrlo osjetljiva i kod nas je onako dosta zloupotrebljena. I mislim da je Nigel jako pazio da je i on ne zloupotrebi. On je sevdalinku iskoristio na jedan fin način, kao inspiraciju, i motive sevdaha koji se mogu čuti u operi je smjestio u savremeno vrijeme a da to nije kič i da nije uvreda za sevdalinku“, kaže čelistica Belma Alić.

Muzika je lijek za srce

Publika je uživala u muzičkoj izvedbi
Publika je uživala u muzičkoj izvedbiFoto: DW

Kompozitor Nigel Osborne u BiH je dugo vremena radio i sa traumatizovanom djecom i pri tome muzičkom terapijom pokušavao ubažiti posljedice njihovih traumatskih iskustava. „Jer nerijetko jedino muzika“ , kaže Osborne, „ima tu moć da popravi aritmiju srca i duše koju je prouzrokovao rat“. Pri tome su mu, dodaje Osbourne, posebno važna djeca Srebrenice, tako da nije slučaj što je i sevdah opera „Razlike u rušenjima“, osim u Beču, izvedena i u Srebrenici.

„Tragedija koja se desila toj djeci i tom gradu jednostavno ne smiju biti zaboravljena“, kaže Nigel Osborne. „Bosna i Hercegovina je jedna jako bogata kultura i zamlja sa jako bogatom tradicijom. Rat je puno porušio. I mislim da je jako bitno da se počne sa nekim novim, radikalnim i vizionarskim idejama, kako bi Bosna i Hercegovina ponovo doživjela sjaj koji zaslušuje, kako u kulturi, tako i u društvu uopšte.“

Autor: Emir Numanović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić